POVIJEST AUTOPLINA
Eksperimentiranja s plinom kao gorivom počinju početkom 19 stoljeća. Philippe Lebon (1801), William Cecyl (1817), Samuel Brown (1823), Lemuel Wellman (1833) i Etienne Lenoir (1860) izgrađuju motor s pogonom na plin. Tim studijama riješeni su tehnički i radni problemi, a na temelju njih Christian Reithman izradio planove za izradu dvocilindričnog motora (1876).
Nakon što je motor na plin ušao u proizvodnju i proizvodni rezultati bili su izvrsni - preko 30000 motora, javila se ideja za proizvodnjom bržeg benzinskog motora, koji je 1882 proizveden u Daimler & Mayback. Nakon toga motore na plin zamijenili su benzinski motori, a od 1886 koriste se u autoindustriji.
Jedan od razloga zašto se u povijesti kao gorivo za automobile počeo koristiti benzin, a ne autoplin, je problem transporta autoplina. U to vrijeme proces tlačenja autoplina, kao bi se olakšao transport, nije bilo poznat. Između 1920 i 1940, u vrijeme velike ekonomske krize i sloma Wall Street-a, bilježi se veliki porast korištenja motora na plin zbog niske cijene plina, a napušta se nakon ekonomke stabilnosti.

PLIN U SVIJETU
Vrlo je teško odrediti broj vozila s pogonom na plin u svijetu, ali trenutno se procjenjuje da ih ima oko 5 milijuna, a taj je broj u velikom je porastu. U Velikoj Britaniji koja ima najveću koncentraciju vozila na svojim cestama, broj automobila na plin je vrlo mali oko 50,000, pa zbog toga vlada uvodi poticajne mjere kako bi se do 2004 broj povećao na 250,000.
U Japanu, koji ima velikih problema s gustoćom naseljenosti, sva TAXI vozila trebaju imati pogon na plin, pa i zbog tog razloga Japan u posljednje vrijeme bilježi najveću porast automobila s pogonom na plin. Do nedavno najveći broj automobila na plin imala je Italija, koja je na drugom mjestu s oko 1,200,000 automobila, a za njom slijedi Nizozemska s 800,000, Južna Koreja s 790,000, Australija s 530,000.
U Europi primjer korištenja autoplina u javnom prijevozu je Beč, gdje se zbog ekonomičnosti i zbog utjecaja na prirodu već 30 godina koristi autoplin. Trenutno u Beču ima 550 autobusa na plin koji se koriste u gradskom prijevozu.
U nekim Europskim zemljama gdje se plin nije koristio kao alternativno gorivo, nakon brojnih ekonomskih studija i studija utjecaja na okoliš, započinje intenzivni rast broja automobila s pogonom na plin. Primjerice u Španjolskoj su vlasti započele testirati uporabu plina u javnom prijevozu, na primjeru grada Valladolid, gdje je potpisan ugovor za preinaku 110 autobusa na plin, nakon čeka se projekt treba proširiti na 15 najvećih Španjolskih gradova.
U velikim gradovima istočne Europe (Moskva, Kijev, Budimpešta, Prag) vlast je prepoznala pozitivan učinak autoplina u zaštiti prirode, a zbog velike koncentracije vozila u centru grada, prilagodila nove zakone autoplinu kao vrlo ekološkom gorivu.
U ostalim dijelovima svijeta, kao na primjer u Tajvanu, veliki proizvođači automobila u serijskoj proizvodnji ugrađuju motore s pogonom na plin. Oko 10000 TAXI-a već sad vozi na plin, zbog snižavanja troškova. U Kaliforniji, tehnički najrazvijenijoj svjetskoj regiji, rezolucija o zaštiti prirode preporučuje osim električnog pogona, pogon vozila na autoplin i metan.
Svjetska udruga za propan plin (NPGA) prognozira da će do 2010 godine samo u Americi 17 milijuna vozila biti s pogonom na autoplin.
Sve većim zahtjevima za očuvanjem prirode i rigoroznijim normama koncentracije štetnih plinova u zraku, autoplin bi trebao postati jedno od primarnih goriva u autoindustriji.

EKONOMIČNOST Kod izrade proračuna vodite računa da je potrošnja autoplina otprilike 10% veća od potrošnje benzina. A ekonomičnost se ogleda u gotovo 50% manjoj cijeni goriva, te nižim troškovima održavanja vozila. Vaše vozilo troši l, EUROSuper 95 EUROSuper 98 goriva na 100 km. Ugradnjom plina nakon 1000 km 5000 km 10000 km 20000 km 25000 km 30000 km 35000 km 40000 km 45000 km 50000 km uštedili bi kuna.

UTJECAJ NA MOTOR Autoplin zbog svojih karakteristika ima povoljan utjecaj na motor: tiši i mirniji rad motora vijek trajanja motora povećava se za oko 35% potpuno sagorijevanje smjese plin-zrak u cilindrima motora ne dovodi do gubitka goriva u ispušnim plinovima veća trajnost ulja u motoru (duže vremena zadržava vlastite karakteristike, jer se ne razgrađuje s benzinom) ne dopušta stvaranje korozije koja nastaje prisustvom aditiva koji se dodaju benzinu radi poboljšanja njegovih osobina udvostručuje se vijek katalizatora i lambda sonde čišći ispušni plinovi

UTJECAJ NA PRIRODU
Zbog svojih karakteristika autoplin je gorivo koje je "najveći prijatelj" okoliša. Vozila s pogonom na autoplin u odnosu na dizelske motore ne ispuštaju dim, krute čestice i sumporne okside. U odnosu na benzinske motore ne ispuštaju olovo, proizvode manje ugljičnog dioksida i nerazgradivih ugljikovodika.